Acts 11

Pita a Jopa qureq dia kumbra kie brantej qaji deqa Jerusalem qureq gilsiq tamo naŋgi sainjrej

1Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgi ti Kristen was kalil Judia sawaq di soqneb qaji naŋgi ti anjam endegsib queb, “Sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego are bulyosib Qotei aqa anjam dauryeqnub.” 2Deqa Pita a olo Jerusalem qureq gilnaqa dia Juda tamo qudei Yesus dauryoqneb qaji naŋgi na Pita ŋiriŋtosib minjeb, 3“Sawa bei bei qaji tamo naŋgi muluŋ unosaieqnub. Deqa ni kiyaqa naŋgo tal gogetosim naŋgi ti awoosim iŋgi uyem?”

4Onaqa Pita a naŋgo anjam di qusiqa utruq na anjam saosiq endegsi minjrej, 5“E Jopa qureq dia pailyeqnamqa Qotei na ijo areqalo waqtetbonaqa e ŋeiobilqeiobulosimqa iŋgi bei gara kobaquja bul plalosiq mutu qolqeq di ojeleŋosib laŋ goge dena ura uratonab ijo ulatamuq ainaq unem. 6Unsim geregere gara miligi peleiyosim wagme utru segi segi unjrem. Wagme juwaŋ ti amal ti bagu ti qebari ti gara miligiq di sonab unjrem. 7Onaqa Qotei a laŋ goge dena endegsi merbonaq quem, ‘O Pita, ni tigelosim wagme bei qalsim uye.’ 8Onaqa e na Qotei minjem, ‘O Tamo Koba, e uyqasai! Wagme uge uge deqaji e nami uyosaioqnem. Agi Moses a marej, “Wagme uge deqaji uyqajqa di getento koba.” ’ 9Onaqa Qotei a laŋ goge dena olo merbej, ‘Iŋgi iŋgi kalil e na bole qa maronum qaji di ni na olo uge qa maraim.’ 10Gara di degsi aioqalubtosiqa wagme kalil gara ti olo torei goge oqej.

11“Bati qujai deqa tamo qalub naŋgi bosibqa e soqnem qaji tal meq dia tigeleb. Tamo bei aqa ñam Kornilius a na naŋgi Sisaria qureq dena qariŋnjrnaq ijoq beb. 12Onaqa Qotei aqa Mondor na e merbej, ‘Ni tigelosim naŋgi qalub daurnjrsim gile. Ni are gulubeimaiq.’ Degsi merbonaqa e tigelosim naŋgi qalub daurnjrsim Yesus aqa tamo 6-pela agi endia tigelejunub qaji naŋgi koba na gilem. Gilsim Sisaria qureq di brantosim Kornilius aqa tal gogetem. 13Gogetonamqa Kornilius na iga saigosiq endegsi mergej, ‘Laŋ aŋgro bei a bosiqa ijo talq endia tigelesonaq unem. Unnamqa merbej, “Ni na tamo qudei naŋgi qariŋnjrimqa Jopa qureq aisib dia tamo bei aqa ñam Saimon ñam bei Pita a osib beb. Osib babqa a na ni anjam bei mermqas. Mermimqa anjam dena Qotei na ni ti tamo uŋgasari kalil ni ombla tal qujaiq di unub qaji naŋgi ti oqas.” ’ 15Kornilius a na iga anjam degsi mergonaqa e kamba anjam mareqnamqa Qotei aqa Mondor a tamo kalil Kornilius aqa talq di koroesoqneb qaji naŋgoq aiej. Qotei aqa Mondor a nami iga Juda gagoq aiej dego kere naŋgoq aiej. 16Naŋgoq ainaqa e unsimqa Tamo Koba Yesus aqa anjam nami mergej qaji deqa olo are qalem. Agi a nami endegsi mergej, ‘Jon a ya na tamo uŋgasari naŋgi laŋa yansnjroqnej. Ariya e Qotei aqa Mondor na niŋgi yansŋgwai.’ 17O ijo was niŋgi quiye. Iga nami gago Tamo Koba Yesus Kristus qa gago areqalo siŋgilatonamqa Qotei na aqa Mondor Bole iga egej. Dego kere bini sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatonubqa Qotei na aqa Mondor naŋgi dego enjrqo. Deqa aqa wau di e na getentqa keresai.” Pita a degsi marej.

18Onaqa Juda tamo Pita ŋiriŋteb qaji naŋgi aqa anjam di qusibqa naŋgo ŋiriŋ koboej. Osib naŋgi Qotei aqa ñam soqtosib mareb, “Bole, Qotei a sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego are bulyetnjreqnu. Deqa naŋgi dego ŋambile gaigai sqab.”

Antiok qureq dia tamo uŋgasari gargekoba naŋgi are bulyoqnsibqa Tamo Koba Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb

19Nami Juda tamo kokba naŋgi na Stiven qalsib moiotsibqa bati deqa tamo uŋgasari kalil Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilateb qaji naŋgi dego ugeugeinjroqnsib gulube koba enjroqneb. Deqa naŋgi segi segi jaraiosib Fonisia sawa ti Saiprus nui ti Antiok qure ti deq gileleŋeb. Gilsib dia Qotei aqa anjam mare mare laqneb. Laqnsibqa Juda tamo uŋgasari naŋgi segi Qotei aqa anjam minjroqneb. Sawa bei bei qaji tamo naŋgi anjam minjrosaioqneb. 20Ariya naŋgo ambleq di Saiprus qaji tamo qudei ti Sairini qaji tamo qudei ti soqneb. Naŋgi Antiok qureq aisib dia Grik tamo naŋgi dego Tamo Koba Yesus aqa anjam bole plaltosib minjroqneb. 21Naŋgi Tamo Koba Yesus aqa siŋgila ti wauoqnsib anjam mareqnab tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi Tamo Koba Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnsib are bulyoqneb.

22Onaqa Yesus aqa tamo uŋgasari Jerusalem di soqneb qaji naŋgi di qusibqa Barnabas qariŋyonab Antiok qureq aiej. 23Aisiqa Qotei a naŋgi qa dego are boleiyoqnsiqa aqaryainjroqnej di unej. Unsiqa tulaŋ areboleboleiyej. Deqa a na naŋgi kalil are siŋgilatetnjroqnsiqa minjroqnej, “Niŋgi Tamo Koba Yesus gaigai dauryoqnsib soqniye.” 24Barnabas a tamo tulaŋ bolequja. Qotei aqa Mondor aqaq di sonaqa a siŋgila ti wauoqnej. Aqa areqalo kalil Yesus qa siŋgilatsiq soqnej. Deqa a Qotei aqa anjam mareqnaqa tamo uŋgasari gargekoba naŋgi quoqnsib are bulyoqnsib Tamo Koba Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqneb.

25Ariya bati bei Barnabas a Sol ŋamqajqa deqa Tarsus qureq gilej. 26Gilsiq Sol ŋamosiq itosiq ombla puluosib Antiok qureq olo aieb. Aisib dia wausau qujai Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi koba na wauoqneb. Wauoqnsibqa tamo uŋgasari tulaŋ gargekoba naŋgi Qotei aqa anjam minjroqneb. Antiok dia tamo uŋgasari Yesus dauryoqneb qaji naŋgo ñam Kristen wainjreb.

27Onaqa bati bei Qotei aqa medabu o qaji tamo qudei naŋgi Jerusalem dena tigelosib walwelosib Antiok qureq beb. 28Bei aqa ñam Agabus. Naŋgi Antiok qureq bonabqa Qotei aqa Mondor na Agabus aqa medabu siŋgilatetonaqa a tigelosiqa marej, “Bunuqna sawa sawa kalilq dia naŋgi mam koba oqab.” Onaqa bunuqna Rom naŋgo mandor koba Klodius aqa bati brantonaqa mam koba di aiej. 29Kristen tamo uŋgasari naŋgi Agabus aqa anjam di qusibqa naŋgi naŋgo segi segi silali soqnej qaji di koroiyosib Kristen was qu Judia sawaq di soqneb qaji naŋgi aqaryainjrqa osibqa silali qariŋyonab naŋgoq aiej. 30Silali di naŋgi na Barnabas wo Sol wo enjrnabqa naŋgi na osi aisib Kristen gate Judia sawaq di soqneb qaji naŋgo baŋq di ateb.

Copyright information for BOJ